Vlada Republike Hrvatske predstavila je novi paket ekonomskih mjera kojim želi odgovoriti na povišene cijene, inflacijske pritiske i rast troškova života. Mjere se odnose na nekoliko područja, od državne potrošnje i administrativnih cijena do poreznog tretmana mirovina, paušalnih obrta i kratkoročnog turističkog najma.
Prema dostupnim informacijama iz službenih institucija, cilj paketa je ublažiti pritisak na građane, zadržati stabilnost javnih financija i pokušati usporiti daljnje širenje visokih cijena na druge dijelove gospodarstva. Budući da se mjere tiču velikog broja građana, poduzetnika, umirovljenika i iznajmljivača, njihovi efekti će se pažljivo pratiti u narednim mjesecima.
Šta obuhvata novi paket mjera
Novi paket antiinflacijskih mjera oslanja se na nekoliko smjerova djelovanja. Prvi dio odnosi se na proračunsku disciplinu, što znači da država planira kontrolisati rast vlastite potrošnje. Drugi dio obuhvata administrativne cijene, odnosno cijene koje direktno ili indirektno određuju državna tijela, javne institucije ili kompanije u većinskom državnom vlasništvu.
Treći dio paketa vezan je za porezni sistem. U tom dijelu najavljene su promjene koje se tiču prekomjernih profitnih marži, paušalnog oporezivanja obrtnika, turističkog najma i poreza na mirovine. Vlada navodi da se mjerama želi postići pravednija raspodjela tereta u okolnostima kada su cijene energije, hrane, stanovanja i usluga i dalje važan pritisak na kućne budžete.
Ovakve mjere imaju širi ekonomski značaj jer pokušavaju istovremeno djelovati na više izvora inflacije. Inflacija se ne odnosi samo na rast pojedinačnih cijena, nego i na opći pad kupovne moći novca. Kada cijene rastu brže od primanja, građani za isti iznos mogu kupiti manje robe i usluga, što posebno pogađa domaćinstva sa nižim i fiksnim prihodima.
Kontrola državne potrošnje kao signal tržištu
Jedan od važnih elemenata paketa je najava usporavanja rasta državne potrošnje. Time Vlada želi pokazati da i javni sektor učestvuje u pokušaju smirivanja inflacijskih pritisaka. U ekonomskom smislu, veća javna potrošnja može povećati ukupnu potražnju u zemlji, a u određenim okolnostima to može dodatno potaknuti rast cijena.
Prema službenom objašnjenju, određena proračunska ograničenja trebala bi vrijediti do prvog kvartala 2027. godine. To ne znači nužno ukidanje postojećih prava, nego zadržavanje opreznijeg pristupa prema novim rashodima. Takav pristup može pomoći stabilnosti javnih financija, ali istovremeno otvara pitanje kako će se uskladiti potrebe korisnika javnih usluga, zaposlenih u javnom sektoru i šire ekonomske stabilnosti.
Za građane je posebno važno da se ovakve mjere ne posmatraju samo kroz brojke u državnom proračunu. One mogu uticati na dinamiku plaća, javne usluge, investicije i pregovore sa socijalnim partnerima. Zato će naredni period biti važan za procjenu da li će najavljena disciplina donijeti očekivani rezultat bez većih pritisaka na pojedine sektore.
Administrativne cijene i nastavak ograničenja
Paket uključuje i privremeno zadržavanje određenih administrativnih cijena. Riječ je o cijenama koje su povezane sa javnim uslugama, energetikom ili drugim oblastima u kojima država ima direktan ili indirektan uticaj. Cilj je spriječiti da rast takvih cijena dodatno poveća troškove građanima i firmama.
Uz to, prema najavama, nastavljaju se ranije mjere koje se odnose na subvencioniranje cijena plina, električne energije i goriva. Na snazi ostaju i ograničenja cijena za određene proizvode i kategorije proizvoda, kao i mjere transparentnosti koje uključuju javnu objavu cjenika i praćenje cijena širokog broja proizvoda.
Ove mjere mogu kratkoročno pomoći potrošačima, ali imaju i svoje izazove. Ograničavanje cijena može smanjiti pritisak na kućne budžete, dok s druge strane može stvoriti dodatne troškove za državu ili dio poslovnog sektora. Zbog toga je važno da se ovakve intervencije prate kroz stvarne efekte na cijene, dostupnost proizvoda i stabilnost tržišta.
Promjene za paušalne obrte
Jedan od dijelova paketa odnosi se na paušalne obrte. Vlada je najavila izmjene u poreznom tretmanu viših prihodovnih razreda, uz obrazloženje da se u praksi pojavio problem prikrivenog nesamostalnog rada. To se odnosi na situacije u kojima se poslovni odnos formalno vodi kao obrtnička djelatnost, iako po svojoj prirodi može imati obilježja klasičnog zaposlenja.
Prema službenim podacima, broj paušalnih obrta u Hrvatskoj znatno je porastao u posljednjim godinama. Takav rast može ukazivati na razvoj malog poduzetništva, ali istovremeno otvara pitanje koristi li se ovaj oblik poslovanja uvijek u skladu sa svojom osnovnom svrhom. Vlada zbog toga najavljuje promjene koeficijenata i tretmana viših prihodovnih razreda.
Važno je naglasiti da paušalni obrti i dalje ostaju značajan dio hrvatskog poduzetničkog sistema. Za veliki broj ljudi oni predstavljaju fleksibilan način rada, posebno u uslugama, kreativnim djelatnostima, digitalnim poslovima i manjim lokalnim biznisima. Upravo zato će biti važno da se nove mjere provedu pažljivo, kako bi se smanjile zloupotrebe bez nepotrebnog opterećenja za male poduzetnike koji posluju zakonito i održivo.
Kratkoročni najam i porezni paušal
Promjene se očekuju i kod kratkoročnog turističkog najma. Prema najavama, minimalni paušalni porez u prvoj i drugoj skupini turističke razvijenosti bit će povećan. U drugoj skupini najavljeno je povećanje minimalnog iznosa sa 70 na 100 eura, dok bi u prvoj skupini minimalni iznos porastao sa 100 na 150 eura.
Ova mjera se obrazlaže potrebom da se bolje uskladi porezni tretman kratkoročnog i dugoročnog najma. U Hrvatskoj je posljednjih godina rast turističkog najma imao uticaj na tržište nekretnina, posebno u razvijenim turističkim sredinama. Veća potražnja za stanovima i apartmanima u turističke svrhe može smanjiti dostupnost dugoročnog najma za lokalno stanovništvo, studente i radnike.
S druge strane, kratkoročni najam je važan izvor prihoda za dio domaćinstava, posebno u turističkim područjima. Zbog toga će efekti ove mjere zavisiti od lokalnih okolnosti, turističke razvijenosti i stvarnih troškova poslovanja iznajmljivača. Mjera može imati drugačiji uticaj na male iznajmljivače koji dopunjuju kućni budžet i na veće tržišne aktere koji imaju znatno širi poslovni kapacitet.
Umirovljenici i ukidanje poreza na mirovine
Jedna od mjera koja se direktno odnosi na građane jeste najava ukidanja poreza na dohodak na mirovine od 1. januara naredne godine. Ova promjena bi trebala obuhvatiti veliki broj umirovljenika, posebno one čije su mirovine do sada bile predmet oporezivanja.
Vlada ovu mjeru predstavlja kao način zaštite jedne od osjetljivijih društvenih skupina. Umirovljenici često imaju fiksna primanja, a rast cijena hrane, režija, lijekova, prijevoza i stanovanja može značajno uticati na njihov životni standard. Ako se porez na mirovine ukine, dio umirovljenika mogao bi imati veći neto iznos koji prima svakog mjeseca.
Ipak, stvarni efekat zavisit će od visine pojedinačne mirovine i lokalnog poreznog tretmana koji je do sada vrijedio. Kod dijela korisnika promjena može biti primjetnija, dok kod drugih neće imati isti finansijski učinak. Zbog toga je važno da građani prate službene upute i konkretne izračune kada izmjene budu zakonski uređene.
Porez na prekomjerne profitne marže
Najavljeni paket uključuje i uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže u bruto dobiti za određene pravne osobe. Prema dostupnim informacijama, mjera bi se odnosila na velike i srednje kompanije, uz usporedbu dobiti iz 2026. godine s prosjekom iz prethodne tri godine. Predviđeno je i dopušteno odstupanje, kako bi se uzele u obzir okolnosti poput rasta produktivnosti.
Ova mjera ima za cilj da se dio dodatnog tereta usmjeri prema subjektima koji su u periodu povišenih cijena ostvarili iznadprosječne marže. Međutim, ovakvi porezi uvijek zahtijevaju preciznu provedbu. Ako pravila nisu dovoljno jasna, mogu otvoriti pitanja o investicijama, konkurentnosti, izvozu i poslovnom planiranju.
Prema najavama, izuzetak bi trebali imati porezni obveznici koji više od polovine prihoda ostvaruju izvan Hrvatske. Time se želi izbjeći negativan uticaj na izvoznike, koji se takmiče na širem međunarodnom tržištu. U praksi će biti važno vidjeti kako će se mjera primjenjivati i koji će kriteriji biti ključni za obračun.
Šta građani mogu očekivati
Građani u narednom periodu mogu očekivati više informacija o zakonskim izmjenama, rokovima primjene i konkretnim efektima po pojedine skupine. Dio mjera može se osjetiti direktno, posebno kod umirovljenika, iznajmljivača i obrtnika. Drugi dio mjera, poput kontrole državne potrošnje i administrativnih cijena, djeluje šire i indirektno.
Za potrošače će najvažnije biti da prate cijene osnovnih proizvoda, režija i usluga. Ako mjere uspiju usporiti rast cijena, efekat bi se mogao vidjeti kroz stabilnije troškove života. Ako inflacijski pritisci ostanu visoki, moguće je da će biti potrebne dodatne prilagodbe ili novi oblici podrške.
Poduzetnici, obrtnici i iznajmljivači trebali bi pratiti službene informacije Ministarstva financija, Porezne uprave i drugih nadležnih tijela. Porezne izmjene mogu imati praktične posljedice na poslovne modele, planiranje prihoda i troškova, kao i na odluke o nastavku ili promjeni načina poslovanja.
Zaključak
Novi paket mjera Vlade Republike Hrvatske predstavlja pokušaj da se inflacijski pritisci ublaže kroz kombinaciju kontrole javne potrošnje, poreznih izmjena, zadržavanja određenih cijena i nastavka subvencija. Mjere obuhvataju više društvenih i ekonomskih skupina, zbog čega će njihova provedba biti važna za građane, umirovljenike, poduzetnike, iznajmljivače i veće kompanije.
Najavljene promjene mogu donijeti olakšanje za dio građana, posebno kroz ukidanje poreza na mirovine, ali mogu značiti i veće obaveze za određene oblike poslovanja. Zbog toga će ključni izazov biti ravnoteža između zaštite standarda građana, održivosti javnih financija i očuvanja poslovne aktivnosti. Konačna procjena učinka zavisit će od zakonske razrade, načina provedbe i kretanja cijena u narednim mjesecima.
Napomena: Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja finansijski, porezni ili pravni savjet. Za konkretne odluke u vezi s porezima, poslovanjem ili najmom potrebno je pratiti službene objave nadležnih institucija ili se obratiti kvalificiranom stručnjaku.